Piše: A. Čorbo-Zećo

Izbor sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH s pravom je u fokusu javnosti već nekoliko dana, a posebno nakon što je jučer lider SDP-a Nermin Nikšić pristao da podrži kandidata za ustavnog sudiju koji je blizak HDZ-u BiH.

Reakcije se nižu na društvenim mrežama, pa se tako oglasio advokat i novinar Senad Pećanin.

-    Ako Nermin Nikšić u ime SDP-a može i ima pravo, poput Dine Konakovića, podržati izbor Čovićevog sudije u Ustavni sud, onda BiH više i ne treba da postoji! Ne bilo ni mene, ni nje, a ni njenih “građana”! Nismo državu ni zaslužili, poručio je Pećanin.

Inače, dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i kadar HDZ-a BiH Marin Vukoja prvorangirani je kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH, iako je nejasno kako je to Komisija rangirala, jer su iza njega ostale osobe s mnogo više pravnog iskustva.

Funkcija sudije Ustavnog suda BiH izuzetno je značajna, a sve oči su bile uprte u zastupnike Trojke koji su u svojim predizbornim obećanjima kazali da će raditi i na 'depolitizaciji pravosuđa'.

Čini se da su sada kapitulirali pred zahtjevima Dragana Čovića i HDZ-a BiH.

A, šta precizira Ustav BiH kada je riječ o izboru sudije Ustavnog suda BiH.

„Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.

Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države“, jasno se navodi u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Dakle, Ustav ne nalaže raspodjelu po etničkoj pripadnosti, pa prevedeno, nacionalnost sudija uopće nije važna. No, to u praksi nije tako. Također, kada je riječ o članu koji ističe da će 'sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda', u ovom slučaju se krši, s obzirom da se Vukoja ne može pohvaliti svojim pravnim niti sudijskim iskustvom.

Upravo se i postavlja pitanje kako je završio na prvom mjestu liste te su iza njega ostali: Sanela Gorušanović-Butigan 45 bodova, Ivo Rozić, 43,50 bodova, Mile Lasić 43 boda, Zvonko Mijan 40,50 bodova, Monika Mijić 39 bodova, Zdravko Lučić 40,50 bodova, Željka Marković-Sekulić 39 bodova, Danica Šain 38 bodova, Mario Širić 37 bodova.

Među kandidatima ima profesora, dugogodišnjih sudija, članova VSTV-a, dakle osoba s velikim pravnim iskustvom, ali je nekim čudom Vukoja prvorangirani, a njegovo iskustvo zapravo je administrativni pravni posao (sekretar Doma naroda, Vlade HNK, sekretar Predstavničkog doma PS BiH), a iskustva u sudskoj praksi nema! 

Novinari će ga pamtiti po bizarnoj situaciji, kada je po nalogu Borjane Krišto, zahtijevao da 'nježnije kucaju' po tastaturi, jer to ometa Krišto tokom sjednice Predstavničkog doma!? 

Novinari su zbog toga, te 2017. godine, ali i načina na koji im se obratio sekretar doma ostali u šoku, jer ovo je uistinu rijetka situacija barem u Parlamentu BiH. Tada je u zaštitu novinara stao i Damir Arnaut te je pročitao član Poslovnika koji govori o nesmetanom praćenju sjednica od strane medija koje se održavaju, te pozvao Kolegij, prvenstveno predsjedavajuću Doma Borjanu Krišto da se novinarima omogući nesmetan rad.

Dakle, toliko je iskustvo Vukoje da nije poznavao ni Poslovnik Predstavničkog doma PSBiH, ili jednostavno mora raditi po nalogu Krišto, a što ga diskreditira kao apolitičnu osobu koja kao takva mora biti u Ustavnog sudu BiH.

Inače u Ustavu stoji da će 'mandat sudija imenovanih u prvome sazivu bit će pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija'. 

„Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“, navodi se u Ustavu BiH.